JAƁƁAGOL FULFULDE E Radio France Internationale (RFI)
Ngam ɓeydugol ɓadaade heɗiaynkooɓe mum, RFI laatinii eɓɓoore mum mawnde, kayre woni fampagol rajoo keso e ɗemngal fulfulde. Faandaare nden ko yewtugol afriknaaɓe, yewtira ɓe ɗemɗe maɓɓe, humpita ɓe kadi ko woni e waɗude e nder duniyaaru ndun e ɗemɗe maɓɓe, addana ɓe kabaaruuji winndereyankooji tawa ko e ɗemɗe ngenndiije, tawa kadi ko ɗi kabaaruuji hoolniiɗi, hoolkisaaɗi, moƴƴuɗi, rimɗuɗi. Ɗii kabaaruuji ko coktirgal (saabiwal) faamirngal ko fewndii (ko yonti) e adunaaru ndun, ko ɗi ɓeydayɗi kadi ɓamtaare e toowal.
Saakitaama ñannde :
Ndee eɓɓoore ɗoo ittii yeeweende mawnde, ɓay mejaare winndereyankoore hay wootere alaa e saakitude e ɗemngal fulfulde. Nule e ceeditanɗe iwruɗe baŋŋeeji ɗin fow hollii wonde ngoo laataano ko mbelamma e yaakaare tan addani haalooɓe fulfulde. Tawde hino woodi miliyonji yimɓe haalooɓe ngal ɗemngal tawa kadi ɓe nanataa ɗemɗe ɓurɗe mawnude ɗen e dunuyaaru ndun, wano faransiire, e enngeleere e ko nanndi e ɗen, jooni wano ɓee yimɓe fow waaway heɗaade RFI Fulfulde, ɓe heɓa kumpite celluɗe, nunɗuɗe, yaajuɗe e hooloraaɗe. Ɗum ko huunnde nde woodanooka ado hannde.
RFI Fulfulde ko rajoo udditiingo fotde jamɗe (waktuuji) ɗiɗi ñalaande kala e nder yontere (jeeɗɗiire) nden. Ko rajoo golliroowo soobinaare, goonga e potal e antal, tawa kadi ngoo rajoo no teddini mecce jaayndeyankaagal.
Ko ɓuri jaayndeyankooɓe cappanɗe tato e haralleeɓe iwɓe e leyɗe hirnaange Afrik, ɓe RFI hebli, elti no tawaa e ɓen wonɓe etaade haa kabaaruuji ɗin laatoo, ɗi waɗa e hoore neweende, ɗi waɗee e mbaadi faaminiindi.
Ko ɓuri nultondirteeɓe RFI Fulfulde sappo no golla e ngoo rajoo, hiɓe huutora caltuɗe fulfulde mawɗe ɗen fow, hiɓe suɓoo kelme faaminiiɗe e konnguɗi faaminiiɗi haa heɗiyankooɓe ɓen waawa faamude jeewte ɗen e hoore neweende.
Loowdi RFI FULFULDE
RFI Fulfulde ko ñalaande kala, gila altine haa alat.
Yonta Kuuɓal (TU): 7:30 haa 8:00; 8:30 haa 9:00; 13:00 haa 13:30; 17:30 haa 18:00.
Heɗiyankooɓe RFI Fulfulde no waawi heɓude: Kabaaruuji, Kabaaruuji Ɓeydiiɗi, Suɓugol (ko winndaa) e Jaayndeeji, Jantooje, Koɗo men Hannde, Kabaaruuji Ɗarte walla Coftal-ɓalli.
Taskaramji sappo no ɓeyditaa e kabaaruuji jantaaɗi dow ɗoo ɗin: Kiwal Taariindi, Cellal Ko Ngalu, Dinngiral Rewɓe, Laawol Ganndal e Needi, On Tottaama Konngol, Faggudu e Ɓamtaare Afrik, Koɗo Mawɗo, Kabaaruuji Yontere, E Ko Mbiiɗon. Ɓeydii heen ko Taariika Afrik, e Taali e Tinndi.
Gullitanɗe (Wullitanɗe) :
Ko ɓuri heewude ko heɗiyankooɓe wullitii, haa hewti RFI Fulfulde ko wonde no woodi yimɓe heewɓe nawyuɓe seeɗa, ɓe waawataa heɗaade rajoo ngon e guurol. E nder leyɗe timmuɗe noogay, ko e nder leyɗe jeego’o tan RFI Fulfulde joɗɗinaa. Rajooji gollidayɗi e RFI wonɗi e ƴettitude njuɓɓudi ndii ɗuuɗaa.
Ceeditanɗe:
« RFI Fulfulde ko fehre moƴƴunde e ballal mawngal wonande menen ɓe faamataa ɗemɗe mawɗe ɗen. Jooni men heɗoto kabaaruuji feƴƴooji e aduna on fow, tawa ko kabaaruuji hoolniiɗi. Ɗum ko damal mawngal wonani men. Ɗum ko ɓeydaare e weltaare addani men. » Seeditannde Mariyama Sira JALLO, Gine.
Frederik GARAT, Toppitiiɗo RFI Dakar:
« No heewi e kumpite waɗooje e nder falnde hirnaange Afrik, tawa ɗen wonaa e hurjere (asewe e alat) walla kiikiiɗe tan waɗata. Menen jaayndeyankooɓe ɓen e ko’e amen men weltoraano ɗum, ɓayri men joganooki wakkatiire yaajunde haa men waawa jokkaade ɗee kumpite fow. Yela amen tawi ko heɓugol saakannde timmunde e nder yontere nden fow, saakugol laabi heewuɗi e nder ñallal ngal».
Fampagol kaa taskaram sukaaɓe E Ko Mbiiɗon, e ɗee ɗemɗe ɗiɗi: Fulfulde e manndikoore, e lewru nayaɓuru 2019, wonanno men taaɓannde aranere e ɗee golle. Ka waawuno wonude taskaram yewtoowa alhaali (ngonka) needi, pinal e cellal. Ko ɗum wonnoo fuɗɗorde jaɓɓagol njuɓɓudiiji aman kesi ɗin hannde. »
Ko heɗetee e nder RFI Fulfulde, nde ɗum heɗetee e to ɗum heɗetee?
Njuɓɓudi RFI Fulfulde no nanngee e FM Burkina Faso, Kameruun, Gambiya, Gine, Mali, Niijer, Sarlon, Senegaal, Worgo Moritani, e nder falnde weendu Caadi. Njuɓɓudi ndin fow kadi no heɗee e onduuji daɓɓi (SW) e nder sahel on fow. Ko non kadi to lowre www.rfi.fr/ff, to aplikasiyon « PURE RADIO » e to mejaare renndiire kelle amen no tawee e Facebook e Twitter, innde majje ko RFI Fulfulde.
Yeewtere Tijjaani Maalun BARI
Honto e honno RFI fulfulde heɗorte,Tidiane Maloun BARRY
Laawol Ganndal e Needi ko njuɓɓudi fii alhaaliiji taweteeɗi to duɗe (lekkolji). Ko taskaram haalayka fii needi fayɗe (sukaaɓe), ɓannginayka ko jannginooɓe e toppitiiɓe needi wuuridi e meccal maɓɓe.
Taskararam Laawol Ganndal e Needi, Ummu BAH
Laawol Ganndal e Needi
RFI Fulfulde no rokka rewɓe konngol e yeewtere mum inneteende « Dinngiral Rewɓe ». Yontere kala men yahay men yeewtida e rewɓe jokkuɓe fannuuji golle seertuɗi. Keɗoɗen, ɓe seeditanoo en mbawka maɓɓe, faamuuji ɗi ɓe jogii e laawi ɗi ɓe rewi. E nder kaa taskaram e yewtay kadi alhaali ngondiigu (wonndiigu) hakkunde rewɓe e worɓe, en taskoto, tefen anndugol mbaadi nguurndam maɓɓe e nder renndooji Afrik, kañum e nder renndooji aduna e mbaadi huuɓundi.
Taskararam Dinngiral Rewɓe, Minaati JALLO
Dinngiral Rewɓe, Minaati JALLO
Neɗɗanke faamii wonde ɓamtaare waawaa laataade e hoore leydi ndin, si tawii o waylaani noone no o wuuriri e dow mayri. Ngam heɓugol semmbe ko neɗɗo on foolira (jaalora) mbayliigu weeyo, caɗeele taariindi, nguleendi e kokke (yooro), himo haani waylude noone nguurdam makko ɗam. Ngam heɓugol fehre no o faddora caɗeele, yimɓe ɓen waawa hejjude e dow jam, gire arooje kadi waawa ronude leydi hecciɗundi, hoɗuɓe e hoore mayri no haani ndaartude ko’e mum.
Taskararam Kiwal Taariindi, Abdulaahi JALLO
Kiwal Taariindi, Abdulaay JALLO
Wuurdugol e cellal (njamu), e jam, e aafiya ko faale neɗɗo fow, nokku to o woni fuu e nder duniyaaru ndun. E nder kaa taskaram, Raama JALLO jaɓɓoto heertiyankooɓe cellal, o yeewtida e maɓɓe alhaali ñawndiigu. Nawnuɓe (ñawɓe), e nawnuɓe selli, e gollooɓe e fannu cellal fuu aray ɗoo addora gannde mum e nder ndii njuɓɓudi. Faandaare nden ko anndingol yimɓe ɓen no ñabbuuli faddortee walla no ɗi reentortee haa ɓe waawa wooraade e danndude (hisnude) ko’e maɓɓe. Ko nii ɓe hollirtee, ɓe famminee kadi hakkeeji maɓɓe e laabi ɗi ɓe rewata haa ɓe waawa ñawndaade (safraade).
Taskararam Cellal Ko Ngalu, Raama JALLO
Cellal Ko Ngalu, Rama JALLO
RFI Fulfulde heblanay on yontere kala, taskaram yeewtayka fii faggudu. En jokkoto waylowaylooji waɗayɗi e nder duniyaaru hella to faggudu e battane ko ɗum woni accude e nder renndooji. Ngalu, e ɓamtaare, e luumooji Afrik kañum e winndere, ɗii fow fensitete, laɓɓinee e nder ndii njuɓɓudi. Sincuɓe kafide (kompaniij), yiilooɓe sosiyeteeji, heertiyankooɓe, laamiiɓe, yeeyooɓe, soodooɓe e kala dillooɓe baŋŋe faggudu aray seeditoo e kaa taskaram.
Faggudu e Ɓamtaare Afrik, Aamadu Barro BA
Faggugu E Ɓamtaare Afrik
On Tottaama Konngol
Ko taskaram yeewtayka fii toɓɓe humondirɗe e kabaruuji fewndiiɗi (jontuɗi). Faatumata Sii Sawaane no toppitanii on ndii njuɓɓudi, gila altine haa aljuma. Gila 13:15 – 13:30 (njamndi 13 silmaaji 15 haa njamndi 13 silmaaji 30). RFI Fulfulde tottan konngol heɗiyankooɓe mum, ɓe holla miijooji maɓɓe e dow kaabaaruuji Afrik e winndere. Ko wakkatiire nde kumpite jaaliiɗe fensitetee e mum, ɗe laɓɓintee.
Anndintingol
Eɓɓoore Afri’Kibaaru ko eɓɓoore France Médias Monde (FMM) e CFI. Ko eɓɓoore nde AFD wallitori fotde miliyonje 15 eroo fii duuɓi tati e feccere. Ballal Faransi fii ɓamtaare.
France Medias Monde (FMM), Ko France24, e RFI e Rajoo Montekarlo Duwaliya. No saaka e ɗemɗe 15. Ɗii tati no renndi miliyonje 100 heɗotooɓe e ndaarooɓe (yeeɓooɓe). Ko miliyonji 35 juurotooɓe lowre internet e aplikasiyonji majji. Ko miliyonje 60 yimɓe humoriiɓe kontuuji majji to Facebook e to Twitter. Tuugaade e tefo waɗaango e hittaande 2017.
RFI no saaka e ɗemɗe 13, e nder ɗen, nayi ko ɗemɗe afrikiyankooje. Ko Fulfulde woni ɗemngal nayaɓal e majje.
Gila ñannde 14/12/2020 (sappo e nay lewru sappo e ɗiɗaɓuru hitaande ujune ɗiɗi e noogay), Fulfulde tawaama e ɗemɗe naneteeɗe ɗen e RFI, daaɗe duniyaaru.