Wattude RFI e hello jaɓɓorgo
Caad: ujune 300 nawnuɓe pali (jonte) ɓeydike e nder leydi ndii e ndee hitaande 2022, hikka ko yimɓe 1 313 503
Hitaande 2022: ko ɓuraa e taskeede e baŋŋe alhaali cellal e nder winndere ndee
Najeriya: yontinooje ( paɓɓooje) no tawaa e ko ɓuri torrude ɓiɓɓe lesdi ndii
Hannde ko fii ngol pesol (markal) R21/Matriks M, Cellal Ko Ngalu yewtata
Burkina Faso: orngal sennditugol walla okkugol arkilaaji woɓɓe wi'a sannke, renntorɗi nawna jonte (pali/ Malariya)
Nawna jonte (palii/ Malariya), woni toɓɓere cellal ko ngalu
Ñalaande adunayankoore hertinanaade haɓugol Palii (nawnaare jonte)
Cellal: pesol walla markal lekki nanwa jonte (pali/malariya)
Ko honno jaɓɓorɗon laatingol markal lekki palii (nawna jonte) Afrik?
OMS: Marka liddu nawna jonte ( palii) duŋaama
Cellal: alhaali nawna jonte (palii/malariya) e nder Burkina Faso
Alhaali Re'ugol walla foolugol nawna Jonte (palii) e nder Afrik
Nawna Jonte (Palii/Malariya), no haɓirtee e no rentortee?
Loowdi ndi etiɗaa heɓude ndin woodaaka maa ndi acciino heɓaade.