Cellal: pesol walla markal lekki nanwa jonte (pali/malariya)
Saakitaama ñannde :
Heɗiyankooɓe Cellal Ko Ngalu tedduɓe, e ndee yontere, en njeewtan ko faati e pesooɗe (marke) dannditorɗe jonte ( palii, /malariya) ɗe dental winndereyankowal toppitiingal cellal e adunaaru nduu "OMS", newni yo huutore ngam reenugol sukaaɓe tokoosɓe/ togoosɓe ɓee. Holno afriknaaɓe haani jaɓɓoraade ɗee pesooɗe? Mate on heɗiyankooɓe wonɓe Afrik, jogiiɓe sukaaɓe, oɗon nganniyii fesude ɓiɓɓe mon so ɗe njettiima e leydi mon? Ngam faamude ko woni nafa majje e no sukaaɓe kaani pesoraade. Dokteer Aliwuun Kamara ko ñawndoowo e kadi ko jannginoowo. Ko o hertorɗo ñabbuuli raaɓooji. Ko kanko woni cukko hooreejo fedde haɓoore liddu palii e nder Gine.
Heɗoɗee jeewte waɗooje altineere kala e njamdi 8:50 (GMT) Heɗitee nde talaataare e njamdi 17: 50 (GMT).
Oɗon waawi waɗtude baka mon e yewtere dow tonngoode WhatsApp: 00 221 76 644 12 72.
On mbaawi heɗaade taskaramji amen dow kelle Facebook maa Tweter: RFI Fulfulde