Koɗo men hannde

Koɗo RFI Fulfulde hannde ko Kolonel "Thibault" hooreejo daaka Barkhaan Gawo Mali

Saakitaama ñannde :

Koɗo men hannde ko  kolonel "Thibaut" ardiiɗo konu "BARKHANE" Gawoo. Hiɗon anndi Emanuyel Makron hooreejo Faransi ƴettii pellital ndartungal darnde konu Barkhane e nder Mali. Ko honno on alhaali siforii? kolonel "Thibaut"  jaabike lamnde Sori Ibrahiima rfi Mandenkan. Abdullay Jallo e Ibrahiima Timmbi BAH firti konnguɗi ɗin.

Kolonel Thibault, hooreejo daaka Barkhaan, Gaawo, Mali
Kolonel Thibault, hooreejo daaka Barkhaan, Gaawo, Mali © RFI FULFULDE, Sori Ibrahim
Jeeyngal

RFI/FF : Kolonel Tiboo mi salminii ma !

CT : Min kadi mi salminii ma

RFI/FF : Koneeli  no itteede nokkeeli goɗɗi addee Gawoo. Hiɗen anndi, no yewtee moƴƴintingol njuɓɓudi BARKHAN maa  Waylugol BARKHAN. Firtanii men ngal moƴƴintinal Barkhan?

CT: No Barkhan sennditiraa non e nder no ndarteede, no moƴƴintineede sabu pellital hooreejo Faransi on. Doole walla goodal Faransi, ko maa yaada e ko fewndii kon, Yaada e ngorgu ayɓe ɓen.  Ko non haaniri, hare konu ko maa yaada e ko woni sabaabe yo ngu waɗu hare.

RFI/FF: Jooni wonaa hootugol Barkhaan wonaa e yewteede fii mum. Hiɗon tawti lam ko waylugol Barkhaan wonaa e yewteede. Hiɗa waawi men firtannde, fii yo yimɓe ɓen faamu, Barkhaan alaa e ruttaade, Barkhaan waylay tan woni hiila mum?

CT: Hiihi, Men naɓitiray woni wakkilaare amen e nokkeeli goɗɗi, no saa'i on fewndori woo. Ɗun non, nokkeeli ɗi  men iwi ɗin e mum fow, no anndirɗon non, ko koneeli goɗɗi woni men e lomtaade; wanu konu Mali walla "Minusma". Men hawkaali ɗen diiwe, men accidaali ɗe e hoore majje. Wurin eɓɓoore konu amen ngun, ko hoolingol lomtiiɓe men ɓen fii yo ɓe waawu dartaade ayɓe ɓen, si wonaa ɗum ɓe wallitee.

RFI/FF : Ko honno naɓidal mon onon e konunkooɓe Mali, kañun e siwil'en sifori?

CT: Ah, E sengo am, min imminaaɗo "COMAN FORT  Gao", naɓidal ngal no feewi. Ñannde woo ñannde mi yewtiday e ardiiɓe  konu Mali ɗoo, tentinii postuuji konu hella fuɗnaange.

Min e gawonaaɓe, meɗen naɓidi. Meɗen jogii mbatu yontere kala. Ngun mbatu tummbindiray ardiiɓe konu Mali ngun ɗoo, kañun e ardiiɓe Minusma e konu amen ngun fii yo men fewjodu ñannde woo ñannde.

RFI/FF: Wano iwriɗon Kidal, ko neeɓa koo, on iway Tesalit e Tombuktuu, hara yimɓe ɓen no waawi habbaade nde dilluɗon Gawoo kadi?

CT: Ɗum fewndaaki. Hannde ka fewndi ɗen ɗoo, waylugol BARKHAAN eɓɓaa uddugol Gawoo wano mi naniri no haale non. Wonaa non woniri ko feenaande. Eɓɓoore amen nden ko sennditugol wakkilaare amen. Ɗum ko wano  wallindiral wonaangal e waɗeede ɗoo ngal. Ndee eɓɓoore hayre wonaa ruttagol BARHAAN.

RFI/FF: Si en yewtii fii Konu Takuba. Holko saati wonnde gollal ngun konu?

CT: Tigi tigi on, ko ɓeydagol doole takuba addi ndee sennditannde wakkilaare amen. Konu Takuba ardotoo ngal jonnindiral juuɗe ngal men woni e waɗude e nder ɗee hare. Seeɗa seeɗa ɓe wonay wallitotooɓe kanɓe e konu Mali ka hare. Eɓoore nden, ko tawnorgol koneeli Erop ka haɓugol ɓee kuliyankooɓe.

RFI/FF: Kolonel, BARKHAAN ko e ndee nokkuure innaande keeri tati, walla Liptaaku daaki, hara hiɗen waawi wi’ude neweende heɓike e nden nokkuure?

CT: Barkhaan ko piiji ɗiɗi: aranun ɗum ko haɓugol kuliyankooɓe, ɗiɗaɓun ɗum ko wallitagol haɓayɓe kuliyankooɓe ka hare. On waawii yi’ude polgal ngal men heɓi e hoore EJS e ɗii lebbi feƴƴuɗi. Ɗen haare jokkete ɗe dartintaake. Hay gooto miijaaki ɗen hare fewtuɗe kuliyankooɓe lannii (gasii).

RFI/FF: Mi jarniima Kolonel

CT: Mi yettii.   

Lombu ooɗo aplikasion e nder noddirgal maa