Ko F. Parli , jaagorɗo Faransi halfinaaɗo konu woni koɗo men hannde
Saakitaama ñannde :
Heɗagol - 04:56
Koɗo men hannde ko F. PARLI, jaagorɗo halfinaaɗo konu Fransi. E nder yewtere nde o waɗidi e Frank Aleksandre mo rfi e Mark Perleman mo France24. E nder maakodal mavve o yewtii ko faati e ɗii seppooji fewtuɗi Faransi wonaaɗi e waɗeede e nder leyɗe Sahel. Ɓee jaandeyankeeɓe ɗiɗo ko adii mo lamndaade ko si tawii ɗii seppooji hino ŋalɗi mo. Heɗoɗen jabawol makko. Ko Ibrahiima Timmbi Bah e Faatumatu Sii Sawaane firti haala kan.
Ngol saakitugol kumpite fenaandeeje, fii wota en innu ngol huutorgol kumpite e nder faandaare bonnde, Ɗum no tawaa e nooneeji gollirɗi kesi ɗi men haani wattannde yila e mum.
Kono haa hannde… haa hannde ! pelet ! Faransi heɓaali faandare nde wonaa haɓugol kuliyankaagal.
Wurin men dañii e nder ɗii lebbi feƴƴuɗi ɗoo poolgal mawngal e hoore ardiiɓe pelle kuliyankooɓe, ɓayri ko ɓen men huulani ngam waawugol bonnude ɗe pelle maɓɓe wonɗe e warude jamaa on.
Men waawi warugol ardiiɗo Alkaydaa to Magreb Islamik ɓurii hitaande. Wano non kadi, men waawi warude arano, ɗiɗaɓo e tataɓo Da'esh baŋŋe "Grand Sahara" EIGS.
E yi’aango maa, ko woni sabaabe ɗum, ko monee (tikkere) kaa ko fitinaaji faggitaaɗi, ko hommbo woni caggal ɗin ?
Miɗo tamƴinii ɗii seppooji ko faggitoraaɗi kuuɗe yowitiiɗe e huutorgol kumpite fenaandeeje. Ɓayri koo ko wonɗen e yi’ude ɗoo wona go’o on nii. Feññinangol piiji ɗin, ko 32 on nii. Si en eɓɓindirii ko feƴƴi e lebbi walla e jonte ƴaɓɓiiɗe ɗen en taway, Huunde heyre alaa ton.
Ka tigi tigi, huutor ngol lappol konu Faransi saa’i mo tawata saɗteende hino e nder Sahel ɓayri jam e deeƴere tabitaa ton sabu anngal politik ñiiɓuɗo e nder leyɗe ɗuuɗuɗe.
Saa’ii on no saɗti Sahel ɓayri jam tabitaa ton, rafi deenaagu tiiɗungu no woodi ton kadi. Ɗum addanii yimɓe Sahel caɗeele mettuɗe tardaade, ɓayri ko kanɓe woni ɓurɓe e lorraade e nder fitinaaji kuliyankooɓe. Awa, si ɓe wi’aama ɗii boneeji ɗoo fow ko Faransi…
Ko honɓe woni ɓee wonɗe wi’ude ɗum, yewten no laaɓiri, an, hiɗa hooli ko Ruusiya woni caggal ɗen hare kumpiteyankooje ?
Hino woodi jippirteeɓe ɗuuɗuɓe wonuɓe caggal ɗum. Wurin hiɓe yi’eede kadi Mali ɓayri hiɗon anndi waɗii jonte nani-naniiji yowitiiɗi e arugol susiyete mersenerjo rusnaajo noddirteeɗo vagner no jaali. Awa en yi’ii Sahel no woodi pooɗotirooɓe wonuɓe e wallitorde anngal tabitugol jam wonungal ton.
Ɓen pooɗotirteeɓe, ngal anngal tabitungol Jam ko nafa maɓɓe.
En yewtii fii WAGNER hara hino ɓe Bamako, hara ɓe hewtii ton?
Hannde mi tamƴinaaki ɓe hewtii Bamako, kono ɗum hollaa wonnde hooreeɓe Bamako alaa fonndo addugolɓe. Awa en haana ƴettude goonga hanndeha kan, goonga janngoha.
Ko maa jokkitoɗen, wano no men jokkiri nii, waɗii jonte, ɓanginangol ardiiɓe Mali battaneeji ɗi arugol Wagner waɗata e leydi ndii. Ko ɗum men woni e waɗuɗe menen e gollidiiɓe amen Eropnaaɓe e diiwal CEDEAO. Wano diiwal CEDEAO waɗii kawrite ɗuuɗuɗe gila laamu ciwlaa Mali. Ɓe waɗay kadi mbatu e balɗe arooje ngam ƴettugol yaggine ɗuuɗuɗe.
Faransi e gollidiiɓe mun Erop no etaade e hoore ardiiɓe Mali, holko hooreeɓe Mali wi’i on?
Meɗen jogii diisondiral laaɓungal haakunde amen e hooreeɓe Mali. Tentinii caggal konnguɗi ɗi aldaa e beldigal ɗi hooreejo jaagorɓe Mali wowli to mbatu fedde Leyɗe ndentuɗe ONI. Men sifondiri fii mum, ɗum ɗon no moƴƴi.
Kono fii kala nden yewtere waɗii, men jokkitoto ɓannginangol hooreeɓe Mali battaneeji arugol Wagner Mali kañun e battane anngal waɗugol suɓngooji, ko ɗii adddata.
Ɓayri wonaa yo en ɗaayu. Faandaare arugol Wagner Mali, woɗɗondiraa e salagol hooreeɓe Mali jonnitugol laamu, e hoore fuɗɗagol laamu hakkundewu e nder potal. E hinle (tawi le) ɓe aadaninoke ɗum Leyɗe Afrik e Mofte Winndere.
On siifi Keerol hollungol, on newnaa konunkooɓe Ruusiya takko konunkooɓe Mali ka nokkeeli ɗi konu Faransi woni e mum. Si hawri Mali yawtii ngol diidol, Faransi iway Mali ?
Arugol susiyete merseneerjo Ruusiya Mali waɗugol hare wonaa ko jaɓetee. Leyɗe Erop wonnduɗe e amen waawataa yiirude ngol arugol ɓen, gite moƴƴe.